Skoplje – Kraj radne nedjelje i početak obilježavanja 24-godišnjice samostalnosti makedonske države obilježeni su povratkom opozicije u parlament. Ova nova politička situacija je rezultat višemjesečnih pregovora vlasti i opozicije i pritiska međunarodne zajednice da se zemlja izvuče iz ozbiljne političke krize u koju je upala prije više od godinu i po dana, neposredno poslije izbora u proljeće 2014. godine kada je opozicija izjavila da ne priznaje izborne rezultate i da će djelovati vanparlamentarno. U međuvremenu zemlju su potresli neredi, oružani incident u Kumanovu koji je odnio tridesetak žrtava.
Prvi radni dan parlamenta u kome je učestvovala i opozicija ne nudi veliki optimizam da je politička kriza riješena. Opozicija jasno naglašava da je razlog njenog povratka da se sprovede dogovor čiji je garant međunarodna zajednica i ako on propadne SDSM (Socijaldemokratski savez Makedonije) će nastaviti sa objavljivanjem takozvanih bombi čija sadržina ukazuje na kriminal aktuelne vlasti.
Prema dogovoru prvi zadatak kompletnog sastava parlamenta je da se do 15. septembra izabere specijalni javni tužilac koji će voditi istragu na osnovu sadržine snimljenih telefonskih razgovora. Ukoliko se to ne dogodi, kako je najavio lider opozicije Zoran Zaev, oni će produžiti da objavljuju snimljene razgovore.
„Ukoliko se ne postigne dogovor o izboru specijalnog tužioca ili se blokira njegov rad, onda nemamo kome da predamo dokazni materijal koji je rezultat snimljenih razgovora i ne ostaje nam ništa drugo nego da nastavimo sa njegovim javnim objavljivanjem“, izjavio je Zaev. On ne isključuje mogućnost da u tom slučaju opozicija ponovo napusti poslaničke klupe i ne učestvuje na zakazanim aprilskim izborima.
Da će rad specijalnog tužioca biti vrlo težak i pod pritiskom aktuelne sudske vlasti pokazuje odluka Osnovnog suda Skoplje 1 od prije tri dana koji je povodom krivične prijave koju je SDSM podnio protiv Nikole Gruevskog, Gordane Jankulovske, Mileta Janakievskog, Saše Mijalkova i još petorice nosilaca vlasti, ocijenio da u krivičnom postupku dostavljeni snimljeni materijal ne može da se koristi kao dokaz i da na osnovu njega ne može da se pokrene postupak i donese sudska odluka.
Aktuelni premijer Makedonije Nikola Gruevski je u nekoliko navrata već naglasio da nelegalno prikupljeni dokazi ne mogu biti validni u sudskom postupku i da specijalni tužilac snimljene razgovore može da koristi jedino kao osnovu za početak istrage koja treba da obezbijedi prave, validne i izdržane dokaze o navodnom kriminalu. Jednom riječju aktuelna vlast već vrši pritisak na sudstvo i želi da dokaže da snimljeni razgovori nijesu nikakav dokaz o kriminalu i da specijalni tužilac mora da pronađe jači dokazni materijal.
Na ovo je prvo reagovala američka ambasada u Skoplju koja redovno prati sve aktivnosti i vlasti i opozicije. U saopštenju ambasade uoči vikenda, povodom oprečnih diskusija i tumačenja pozicije specijalnog tužioca, i snimljenih razgovora, kao dokazni materijal za kriminal u vrhu vlasti „SAD očekuju da se sudski procesi sprovedu uz potpuno poštovanje principa međunarodnog i nacionalnog prava uključujući i relevantnu sudsku praksu Evropske konvencije za ljudska prava.
I Sud za ljudska prava u Strazburu je već dao svoje tumačenje oko ove dileme i smatra da snimljeni materijali od strane privatnih lica, s obzirom na razloge zbog kojih su objavljeni i dostavljeni sudu, ukazuju na zaštitu javnih interesa i da bi njihovo neobjavljivanje i neprihvatanje bilo sakrivanje i zaštita nekih neprihvatljivih ponašanja vlasti.
Najjači faktor u Evropskoj uniji – Njemačka, koja je takođe garant dogovora vlasti i opozicije već je reagovala na neozbiljno ponašanje nosilaca vlasti oko realizacije onoga što je dogovoreno. Njemačka ambasada u Skoplju je javno upozorila da na sastancima kojima prisustvuju i predstavnici EU, predstavnici vladajuće partije nezainteresovano prate tok razgovora, igraju se mobilnim telefonima, šalju poruke, zbog čega su dobili i javnu opomenu.
Profesor Pravnog fakulteta u Skoplju Gordan Kaladžiev čije se ime pominje u igri za specijalnog tužioca izjavio je za „Dan“ da će se tužilac suočiti sa ozbiljnim problemima u svom radu i da to mora da bude ličnost koja se neće plašiti prijetnji da mu je život ugrožen. Pored Kaladžieva kao mogući kandidati za ovu funkciju pominju se i Margarita Caca Nikolovska, doskorašnji sudija u Evropskom sudu u Strazburu i Jovan Trpenovski dugogodišnji javni tužilac, sada u penziji.
Vladajuća elita gleda da na ovu funkciju izaberu čovjeka koji će na svaki mogući način preko makedonskih pravosudnih organa zaštiti ugled i čast njihovih funkcionera a ne javni interes. Aktuelni premijer Nikola Gruevski je u nekoliko navrata izjavio da kao pomoćna alatka specijalnom tužiocu nije potrebno i Specijalno tužilaštvo sa logistikom jer postojeći javni tužilac i javno tužilaštvo imaju kapacitet i povjerenje građana da se sprovede istraga. Opoziciji se ovakav stav ne dopada jer bi to bila praktično amnestija svih kriminala za koje se sumnja da su počinili nosioci aktuelne vlasti.
A.Pisarev